Otvaram vrata i ulazim unutra, Osmanovi ljudi su uperili oružje u nas.
- Spustite oružje – Osman naređuje i odmah ga poslušaju.
Potražim Laru i ugledam je na stolici u uglu. Deluje preplašeno, baš kao što sam je često zamišljao, baš kao što sam se oduvek bojao. Koračam ka njoj i pokušavam da suzbijem bes u sebi.
- Dušo? Jesi li dobro? – pitam je dok vadim nož.
Klimnula je potvrdno glavom i presekao sam uže kojim su joj vezali ruke.
- Kemale – ustala je i zagrlila me. Osećam njen strah i to samo povećava bes koji se gomila u mene.
- U redu je, bićeš dobro ne brini – tražim njene oči da je uverim u istinitost mojih reči.
- Moja majka . . .
- Tvoja majka je dobro, na poslu je. Namamili su te lažnom slikom.
- Hvala Bogu – savila se i izdahnula.
- Nisu te povredili?
- Ne. Kemale šta se događa?
- Ne znam, ali upravo ću saznati – uhvatim je za ruku.
- Ibrahime?
- Ćao Lara.
- Ćao.
- Nismo se videli godinama, izgledaš prelepo.
- Ovaj . . . hvala.
- Ibrahime nije vreme.
- Razgovaraćemo kasnije.
Okrenuo sam se ka Osmanu i Nazli.
- Želim da čujem istinu, i pre nego što počnete da pričate imajte na umi da vas sve imam na nišanu, za svaku laž ostajete bez jedne glave – Lara mi je stisnula ruku. Trebalo je da je pošaljem napolje.
- Nisam znao da je gospođa tvoja žena Kemale – Osman je progovorio prvi.
- A šta si znao?
- Trebalo je da pokupimo neku ženu sa aerodroma i dovedemo je na izolirano mesto. To je bilo sve, čist posao ništa više.
- U redu. Ko te unajmio? – pitam mada već znam odgovor.
- Ona i njen brat – pokazao je ka Nazli koja je ćutala ali vidim da je besna.
- Osmane slobodan si.
- Brate žao mi je, gospođo izvinite zbog ovog, budite uvereni da se neće ponoviti – pogledao je u Laru.
- Sledeći put biraj poslove, odlično znaš da kod mene drugi put ne postoji – obratim mu se jezikom koji savršeno razume.
- Idemo – naredio je ljudima i sačekao sam da izađu.
***
- Ne mogu da verujem da me je kidnapovala tvoja bivša devojka – Lara je izvukla ruku iz moje. Ljuta je, to je dobro bar nije više uplašena.
- Nazli šta sam ti rekao kada smo se poslednji put videli?
- Nemoj mi prodavati ta tvoja opasna sranja, odrasla sam u ovom svetu.
- Kidnapovala si mi ženu!
- A sad ti je žena? Šta ti misliš da možeš samo da me iskoristiš i ostaviš kao da se ništa nije dogodilo?
Na koji kurac sam mislio kad sam se spetljao sa njom?
- Moja porodica Nazli, znaš koja je cena diranja moje porodice – ona odlično to zna. Prebledela je. Da vidim koliko je hrabra?
![](https://img.wattpad.com/cover/127362288-288-k91910.jpg)
YOU ARE READING
Ceh naše ljubavi 🔚
RomanceKada je Lara napustila Istanbul mislila je da za sobom ostavlja samo slomljeno srce, ali nakon sedam godina ona nije više naivna studentkinja, sada je uspešan hirurg i žena koja ima dobar život. Ubeđena da su sve bivše ljubavi iste ona ne očekuje da...