22. poglavlje

489 20 0
                                    


Tiho sam se ušuljala u predavaonicu u kojoj je Dean držao svoje predavanje. Sijela sam u zadnji red i osvrnula se po prostoriji. Studenti su bili razbacani po svim stolicama u predavaonici dok je ženski dio ispunio prvi red. Vidjela sam da dvije cure doslovno dijele jednu stolicu zbog čega sam se tiho nasmijala. Moj muškarac ima obožavateljice. Već sam ih mogla zamisliti kako žure na njegovo predavanje kada čuju da mijenja profesora Younga. Izgledale su tako zaneseno dok su slušale što im Dean predaje. A muški dio je također pratio Deana jer je Dean imao nekakav poseban način predavanja zbog kojega bi i najgori student počeo slušati.

Zagledala sam se u njega i njegove pokrete. Bio je tako zgodan obučen u crne traperice i plavu košulju. Dean je uvijek bio ležerno obučen, pa čak i na svome pravom poslu, ali sada je bio neopisivo prekrasan. Ova verzija Deana mi se jako svidjela i jedva sam čekala da mu skinem tu košulju sa širokih ramena.

Zadivljeno sam ga slušala kako priča, ali nisam čula niti riječi jer sam bila zagledana u njega. Njegovo lice, njegove ruke koje su letjele dok je objašnjavao ono o čemu je predavao. Obožavala sam te njegove ruke. Obožavala sam kada bi me dirao njima i tako me dovodio do ekstaze. I obožavala sam njegove oči koje su sada tako sjale i znala sam da je sretan. Rekao mi je da voli predavati i vidjela sam kako uživa ovdje sa svojim studentima. Kada nekome treba pomoć, on rado priskoči. Uvijek odgovara strpljivo na sva dodatna pitanja i to sam voljela kod njega. Netko bi već poludio od toliko pitanja, ali ne i on. Dean je volio ono što je radio, a stvarno je volio biti ovdje sa studentima i učiti ih onome što je i sam naučio prije toliko godina.

Naslonila sam se laktima na svoja koljena te sam zagrizla donju usnicu kada se okrenuo prema ploči i počeo nešto pisati. Ta njegova stražnjica je došla do izražaja u ovim crnim trapericama pa sam skoro izdahnula jer me sam pogled na njega činio napaljenom.

No, nisam bila jedina koja je skrenula pozornost na njega. Bile su tu i ostale cure koje su ga zadivljeno promatrale. Dvije cure koje su dijelile stolicu nešto su se došaptavale i samo jedan njegov pogled na njih i one su se odmah stišale i obratile pozornost na predavanje. Dean je imao tu moć u svojim rukama i rado ju je iskorištavao na svojim studentima. Bila sam zadivljena njime i njegovim načinom predavanja. Doslovno svi ovdje su ga slušali i obraćali pozornost na njegove riječi. Nisam vidjela niti jednu osobu da zuji okolo, tipka po mobitelu ili nešto besmisleno crta u svoju bilježnicu. Svi su ga slušali i to me je uvjerilo da ga svi cijene kao njihovog profesora.

Dean je rekao nešto zbog čega su se svi nasmijali, a njegov široki osmijeh je doslovno obasjao cijelu prostoriju. Znala sam da moram zabilježiti ovaj trenutak, zato sam izvukla svoj blok za crtanje i moja olovka je počela letjeti po papiru dok sam ga crtala. Ovaj trenutak ovdje, uvijek ću pamtiti. Bio je tako opušten i tako prekrasan da je oduzimao dah.

Jučer smo došli u Boston kako bi se mogao pripremiti za današnje predavanje. Odsjeli smo kod njegovog starog profesora jer je on uvijek ondje odsjedao, ali ih još nisam upoznala jer su imali obaveza izvan grada. Danas poslije predavanja, Dean će mi malo pokazati grad čemu sam se jako veselila. Nisam puno putovala čak niti kada sam bila u Škorpionu, a kada sam i putovala, nisam nikada vidjela ništa. Boston je bio prekrasan iako je još uvijek bilo malo hladno, ali se i osjećao dolazak proljeća.

Veselila sam se što ću upoznati Youngove, ali sam također bila i malo nervozna. Oni su bili dijelom Deanovog života i Dean ih je jako volio. Oči su mu uvijek tako prekrasno sjajile kada je pričao o njima zato sam se veselila što ću upoznati njih dvoje. Morala sam im zahvaliti što su bili uz moga muškarca tijekom svih ovih godina.

Studenti su opet nasmijali pa sam podignula pogled s bloka za crtanje i Dean me je tada ugledao. Nije prestajao pričati dok me je promatrao. Moje srce je počelo ubrzano udarati pa sam pomislila da ga mogu čuti gotovo svi u ovoj prostoriji. Njegove oči su doslovno gorjele dok me je promatrao. Obećala sam ga pričekati vani dok je on na predavanju, ali mi je razgledavanje ubrzo dosadilo i morala sam se uvući ovdje da ga vidim. I nisam požalila. Kao niti on jer me je promatrao tako intenzivno da sam ostala bez daha. Zagrizla sam usnicu zbog čega su njegove oči bljesnule i znala sam da imam utjecaja na njega. Obožavala sam način na koji me promatra. Kao da sam samo njegova, kao da sam cijeli njegov svijet što mi se sviđalo jer je on to meni bio i puno više. Bože, kako sam samo voljela ovoga muškarca.

Prekrasno sjećanje #2Where stories live. Discover now