XVI.

44 11 0
                                    

Kad je Silthina mama napokon otišla teško sam uzdahnula. Imala sam osjećaj da nisam ni disala dok je ona bila tu.

"Siltha... ?" upitala sam drhtavim glasim pokušavajući biti hrabra. "Zašto je tvoja mama tako ljuta na mene?"

Siltha koji se nakon njenog odlaska ponovno smanjio i opet izgledao kao dječak, okrenuo se prema meni i rekao: "U tomu i jest stvar, Hali, ne znam zašto te žele. Nije to zato jer sam te vodio ovdje i jer previše znaš, da je to pravi razlog Altari bi došli i ranije. Mora da su doznali nešto o tebi; nešto što nisu znali prije, nešto i zbog čega te i Therion vidi kao prijetnju."

"Znači li to da smo u velikoj nevolji?" upitala sam. Zbilja, ali zbilja sam htjela plakati u ovom trenutku i da me mama zagrli i da mi kaže da će sve biti u redu, ali nisam htjela da Siltha misli da sam baš tako mala pa sam se pravila da sam puno hrabrija nego što jesam. Da sam bar ostala doma.

"Hali? Što je, zašto si utihnula. Neću dozvoliti Therionu i ostalima da ti naude, vjeruj mi,", tješio me Siltha.

"Samo mi je žao što nisam ostala doma i što sam bila tako glupa da dođem ovdje sama... ja sam kriva za sve.."

Čuvši to Siltha se namrgodio. "Ne, Hali, ovo je nešto drugo. Mislim da je to što si u brodu samo izlika. Poznajem svoju majku, skrivala je nešto dok je pričala sa mnom, vidio sam to. Problem je sad samo u tome što ne smiješ napustiti brod."

"Zašto?" plaho sam pitala. "Zar nikad više? To znači da nikad više neću vidjeti mamu i Avara."

Rasplakala sam se. Nisam više mogla izdržati. Sve ću joj podnijeti, ali ne mogu bez mame i brata. Oni su moj cijeli svijet. I Silthe isto.

Siltha me zagrlio. "Hajde, mala ljudakice, nemoj plakati. Nemoj se plašiti. Nije zauvijek, samo dok ne smislim neko rješenje."

Još sam malo plakala, a onda sam se ipak uspjela sabrati i upitati: "Kako to da jednostavno ne dođu u brod po mene kao tvoja mama i ne pokušaju me oteti?"

"Boje se..." Siltha će pomalo odsutno, činilo se da duboko razmišlja o tome kako da nas spasi.

"Ti si zbilja strašan onda kad te se svi boje. I meni je bilo strašno kad si onako narastao i postao velika sjena" pomalo posramljeno sam priznala.

"Ti me se nemaš zašto bojati, ali oni me se boje s razlogom. Vidiš, ja sam zapravo.... u biti ne znam kako da ti to kažem... što sam jer to što jesam nije dobro, Hali."

Ovo mi je bilo vrlo teško razumjeti.

"Ti si moj prijatelj Siltha i dobra si osoba."

Siltha tužno spusti glavu.

"Čak i dobre osobe mogu počiniti najgora zlodjela kad njima upravlja netko drugi."

"Misliš kao onaj zločesti čovjek sa slike, je li te on natjerao da napraviš nešto ružno?"Siltha se činio vrlo iznenađen mojim pitanjem.

"Zbilja si pametna, brzo si to shvatila... čekaj... Hali...zbilja JESI pametna!"

"Da", šmrcnula sam. "To si već rekao...dvaput. "

"Ne ne razumiješ, Therion je jedini koji me može sputati dovoljno dugo da te uzmu, ali on ne može na brod jer brod ima zaštitu, vatrozid jači od njega, a ostali se boje ući u izravan sukob sa mnom jer se boje da se prošlost ne ponovi. Trenutno smo u bezizlaznoj poziciji. Ne želim to učiniti, ne želim ići k njemu, ali ne znam kako drugačije da te spasim. Moram doznati zašto te drže prijetnjom..."

"Pa ono prvo si dobro rekao..." tjeskobno sam uzdahnula.

"Koje prvo?" upitao me.

"Da ne razumijem, ne razumijem puno toga što si rekao, kao na primjer tko je taj Therion?"

"Hajde sa mnom, objasnit ću ti putem. "

"A gdje idemo?"

"Idemo popričati sa zločestim čovjekom..."

Memoari s OlgeWhere stories live. Discover now