3 |

9.4K 339 16
                                    


Loren

Kada smo došli razgledala sam cijelu kuću i razočarala se. Stvarno nema šanse da odavde pobijegnem.

No,ako ćemo gledati pozitivno, barem je kuća lijepa,a Emilio (dečko koji me je oteo) zgodan i mlad.

Sjedila sam na kauču i razmišljala.

"Šta bi ja trebala raditi ovdje po cijele dane? Mobitel nemam, knjige su dosadne,a i nema ih."-Na glas sam rekla što razmišljam.

"Smislit ćeš."-Čula sam Emilijev glas koji je radio nešto u kuhinji.

Kuhinja i dnevni boravak su bili spojeni pa sam ga mogla čuti i gledati što radi.

Čulo se otključavanje vrata,a zatim je kroz njih ušao dečki koji je isti kao Emilio.

"Hej broo!"-Dečko koji je ušao je povikao.

"Hej mann!"-Emilio je uzvratio.

"E-emilio."-Pozvala sam ga uznemirenim tonom.

"Šta?"-Pogledao me.

"Od one tvoja droge, hoću li imati halucinacije od toga?"-Pitala sam.

"Ne."-Kratko je odgovorio.

"Ali ja imam!!"-Glasno i uplašeno sam rekla.

"Nemaš."-Rekao je kroz cerekanje. I ovaj drugi Emilio se cerekao.

"Imam!!"-Opet sam povikala.

"Loren nemaš."-Ozbiljno mi je rekao.

"Ne gledaš ti mojim očima! Vidim još jednog tebe!"-Uplašeno sam govorila.

"Jesi ikada čula za blizance?"-Pitao me sa cerekanjem.

"Jesam ali ti i ovaj ste isto
obučeni!!"-Povikala sam uplašeno.

"Pa kako bi tvoja mašta ili droga, štogod, otvorila ova
vrata?"-Dokazivao mi je da griješim.

"Možda jer želim kroz njih izaći i više nikada se ne vratiti."-Slučajno sam rekla na glas.

Naglo se uozbiljio, a onog osmijeha nije bilo. E sad se bojim..

"U sobu."-Strogo je rekao i pokazao prema vratima sobe u kojoj ću ja spavati.

"Pa nisi mi tata ili nešto da mi naređuješ."-Rekla sam sada ja kroz cerek.

Emilio 2, tako ga od sada zovem, se cerekao mojoj bezobraznosti. Koliko se ja ustvari bojim!

"Loren ukoliko ponovim još jednom,a ti ne otiđeš izlupat ću te po guzici kao niko nikada."-Rekao je ozbiljno.

Bila sam još više uplašena što mi je dalo povoda da pokušam biti još bezobraznija.

"Ti mene? Pa što ti misliš da sam ja? Aj odjebi."-Rekla sam. Kada je krenuo prema meni moje tijelo je obuzeo ogroman strah.

Brzo sam potrčala u njegovu sobu i zaključala se. Ušla sam u njegovu sobu zato što ima ključ.

Hvala Bogu,noge su mi u pravom trenutku proradile.

Bile su 3 sobe. Jedna 'moja' , jedna Emilijeva i jedna na čijim je vratima pisalo Ivan.

"Loren otvori!!!"-Emilio se derao.

Bojim se !!!!

Prvo što sam ugledala za spasiti se bio je krevet. Odmah sam potrčala prema njemu i sakrila se ispod njega.

Nakon nekoliko minuta njegovog deranja da otvorim vrata su se odjednom srušila.

Zar je toliko jak !?!?!?!

BOJIM SE JAKO !!!!

"Loren ne skrivaj se nego izađi."-Imao je normalan ton glasa sa dozom oštrine.

"Loren ako sada ne izađeš silovat ću te čim vidim di si,a nisam glup ovo je moja soba i znam svaki njezin kutak. Brojim ti do 3. "-Rekao je.

"1!"

"2!"-Sada sam bila prestravljena.

Provirila sam svojom malog glavom van.

"I mislio sam da si tu."-Odmah me primijetio.

******

Vote,com?

KidnappedWhere stories live. Discover now