🔞POGLAVLJE 6.🔞

12K 246 4
                                    

Stvarno sam se glupo osječala za vrijeme doručka. Naravno da i Antoni to primjetio.-Ovaj idem javiti svojima,da neću doći kući danas.-kažem a on kimne glavom. Dignem se od stola i odem u njegovu sobu. Nazvala sam mamu.-Pa dobro gdje si ti, ja i otac smo se zabrinuli, a nisi se ni javila.-čula sam mamu s druge strane slušalice.-Pa tamo sam gdje i pripadam. Tamo gdje ste me prodali.-kažem joj. Šutnja je potrajala.-Gle nemoj me zvat neko vrijeme treba mi vremema.-kažem i poklopim. Sjela sam na krevet i primila sam se za glavu.-Hej jesi dobro?- upita me Antoni s vrata.-Ne nije ništa uredu.- kažeem. -Ali ne želim se sad prepirat. Oprosti za ono sinoć nisam znala da ti to znaći.-kažem.

-Ma uredu je. Ttrebao sam ti reći.-kaže i sjedne pored mene.-Antoni sretan rođendan.- kažem kad se već digao. Osmjehnuo se. Nisam znala šta da radim dal da mu pružim ruku il da ga zagrlim il... nisam znala. Ali on je. Prepoznao je moju neodlućnost i smo me je privukao na sebe kako bi me zagrlio, dok je stajao.

 Prepoznao je moju neodlućnost i smo me je privukao na sebe kako bi me zagrlio, dok je stajao

Oops! This image does not follow our content guidelines. To continue publishing, please remove it or upload a different image.


-Hvala.-kaže mazevi me po leđima. -Hajdemo dole.-Rekao kada sam se i ja digla s kreveta.-Zapravo planirala sam se naći s prijateljem. Pa ću se vratiti. - kažem. On je kimnuo a ja sam se digla i spremila se. Nabrzinu sam izašla iz kuće i uputila sam se kod svoga dečka. Max i ja smo u vezi godinu dana. Što prije sam mu htjela sve isprićati. Možda je imao neko riješenje. Bila sam sretna jer znam da ću ga vidjeti i još ktome možemo otići daleko od svega. Došla sam do kuće. Pokucala sam na vrata. Ali nitko nije otvarao.  Otišla sam na stražnka vrata koja su gledala na kuhinju. A onda sam imala što i vidjeti.
Vidim ga kako se ljubi sa Samanthom. Glavnom glupačom škole. Od šoka sam odurila iz dvorišta. Tamo me je čekao parkiran Antoni.

-Jel ti sad jasno da on nije za tebe?- upita me.-Samo me vozi odavdje!-kažem. Ušla sam u auto i počela sam plakati.-Rekao je da se može strpiti dok ja ne budem spremna. Rekao je da mu nije sve do sexa.-plakala sam, a Antoni položi svoju ruku na moju nogu.-Makni se.-gurnem je.-Ti si to znao i nisi mi rekao?- upitam ga.-Bi li mi vjerovala da sam ti rekao kako te on vara?- upita me.-Ne...ne bi -kažem još više plaćući.-Hej, nemoj više plakati. Ajmo ovako. Većeras moja mama priprema slavlje, doće i Luka i Kristina. Možemo li ja i ti većeras krenuti ispočetka. Danas ti dajem priliku da se bez bilo kakve prisile zaljubiš u mene. Što kažeš?- upita me gledajući.-  A po Bogu Antoni ja sam samo klinka. Što ti se sviđa na meni?-upitam ga.

On zaustavi auto.-Na tebi? Sviđaš mi se ti. Glupo će zvučati ali mislim da smo mi suđeni jedno drugome.-kaže.-Hajde Tamy samo večeras.-kaže.-Samo večeras.-Kažem. On se osmjehnuo. Vratilo smo se kod njega kući. Kuća je već bila sređena a Luka i Kristina su bili tamo. Oboje su mu čestitali rođendan a onda sam ja zamolila Kristinu da razgovaramo.-Oprosti mi molim te.-rekla je čim smo ušle u sobu. -Budalo ja se na tebe ne mogu ni ljutiti.-kažem joj i zagrlim je. Ostatak posljepodneva smo provele sređivajući se za zabavu. Na zabavi će biti svi iz firme.

Brzo je pala večer. Skupila se hrpa gostiju. Ja sam se sredila. Zapravo ponovno me je Petar sredio. Naravno i on je došao na zabavu ali nije zaboravio da je moja dovra vila koja me sređuje kao pepeljugu. Našminkao me, sredio kosu i našao prekrasnu bijelu haljinu. Izvledala sam kao da imam 20 i nešto godina a ne kao da ću uskoro 18. Spušala sam se niz stepenice kada sam uoćila Antonia u društvu svoje tajnice i mame.-Upoznali ste njegovu djevojuku? Koju?- upitala je tajnica, a u tome trenu je Antoni pokazao na mene dok silazim.

-Upoznali ste njegovu djevojuku? Koju?- upitala je tajnica, a u tome trenu je Antoni pokazao na mene dok silazim

Oops! This image does not follow our content guidelines. To continue publishing, please remove it or upload a different image.

Pogledali su u mene a Antoni mi je prilazio. Odmjerio me je od glave do pete i osmjehnuo se.

 Odmjerio me je od glave do pete i osmjehnuo se

Oops! This image does not follow our content guidelines. To continue publishing, please remove it or upload a different image.

-Trebam Petru zabraniti da te sređuje. Svi ledaju u tebe a ne u mene iako je moj rođendan.-šapne mi na uho i obujmi me jednom rukom oko struka. -Nemoj mi takve stvari govoriti.-kažem srameći se.-Obećaj mi nešto.-kaže a ja ga pogledam.-Reci.-zaustavim se i pogledam ga.-Ako  te većeras pokušam poljubiti, nemoj mi dopustiti. Obećao sam da ću čekati dok ne budeš punoljetna.-kaže primićući mi se.-A što ako ti želim dopustiti?-upitam ga primićuči se i ja njemu.-Zašto si takva. Namjerno me trgaš.-zastenje. -Mila izgledaš prekrasno.-priđe nam njegova majka i time nas zaustavi u razgovoru.

-Ja idem do Luke.-kaže Antoni i odšeta do Luke. Kristina je došla do mene. Ostatak većeri sam provela pričajući s Kristinom. Rekla sam joj za Maxa a ona je pobjesnila.-Možda je to i dobro.-kaže.-Kako to možeš reči?- upitam je.-Pa sada imaš nešto bolje. Pogledaj ga. Cijelu većer ne skida pogled s tebe.-kaže a ja pogledam u Antonia koji mi namigne.- Zar misliš da bi on mene stvarno mogao voljeti?- upitam je. -Koliko mi je Luka rekao za njega. On i nije baš imao puno djevojka. Ali sve ih je iskreno volio.-kaže. Treba li mi to biti utjeha?

Iza leđa mi je prišao Antoni. -Hoćemo malo prošetati?- upita me.-Naravno.-kažem i on mi pruži ruku a ja je prihvatim. Izašli smo van. -Hvala ti za najbolji rođendan.-kaže. -Znaš, postoji nešto što bi htjela ti dati kao poklon ali...-kažem.-Što?-upita me.-Obečala sam ti da ti neću to dopustiti.-kažem a on se osmjehne. -Hvala ti jer ja ne bi izdržo a da ne uzvratim.-kaže. Položi svoje ruke na moje bokove. Gledali smo se u oči.-Ma nek i obečanje i sve ide...-krene me poljubiti.-ANTONI!- začujem iza nas vrlo dobro poznat glas. Bio je to moj otac. Držao je pištolj u ruci i bio je uperen u nas.-Tata!- izderem se.-Odustajem od prodaje kćeri!-.zadere se.-A ne gotovo je nemožete mi ju oduzeti!- izdere se bijesno Antoni.-Mogu i hoću.-krene moj otac prema meni.

-Nećete i nemožete.-kaže kao zvjer Antoni i začuje se pucanj pištolja. Vrisnem i pogledam Antonia iza sebe. Nema krvi ali u ruci ima pištolj upreren u moga oca. A moj otac leži na podu.-Tata!- vrisnem i potrrčim prema njemu.-Kćeri, oprosti nisam imao izb...izn...i. .-govorio je a onda je samo zatvorio oči. Pozvali smo hitnu. Bio je još živ kada su ga odvezli. -Hti mi je je odves...-krenuo je govoriti Antoni a ja mu opalim šamar.-KAKO NE RAZUMIJEŠ JA TEBI NE PRIPADAM!-izderem se iz svega glasa na njega a onda sjednem u taxi i vozim se prema bolnici. Ali u glavi mi je samo kako je Antoni to mogao napraviti?

🔞BIG BOSS🔞✔Where stories live. Discover now