Jedna noć

»Upadaš mi u misli, nepozvana.

Ava P.O.V

Protegnula sam se do njegovog uha, a on je nagnuo glavu kako bi mogao čuti moje pitanje. "Ovo je moja omiljena pjesma."

Usne su mu se izvile u lagani osmijeh. "Da li bi ponovo izgledao kao uhoda ako bi rekao da je i moja?"

Očima je gledao prodorno u moje, čekajući odgovor. I dalje smo stajali u potpunosti blizu. Prsa uz prsa, bedro uz bedro.

Ponovo sam naslonila glavu na njegova prsa. "Nije. Čak štaviše, sviđa mi se tvoj odgovor."

Osjetila sam vibracije u njegovim prsima."Divno mirišeš", šapnuo je u moju kosu. Ruke je i dalje držao oko moga struka, držeći me u potpunosti pribijenu uz njega.

"Hvala ti", stidljivo sam se nasmiješila. Sreća pa me nije mogao vidjeti, jer obrazi su mi upravo gorjeli.

Njegovo se tijelo odmicalo od mojeg, te sam uradilo isto. Nekoliko trenutaka samo me je posmatrao, a zatim se njegovo lice nagelo pema mom. Obrazom je okrznuo moj. Sitne dlačice njegove brade češkale su moje lice na što je milijun trnaca prošlo sve do mojih nožnih prstiju. Jače sam se rukama uhvatila za njegove. "Nikada nisam vjerovao u to da od samo nečije blizine možeš osjećati kao da ti se milijun bodeža zabada u kožu."

Ponovo me je zapuhnuo njegov miris. Tijelo mi je bridjelo od njegovih riječi i blizine. Srce mi je tuklo u grudima kao ludo.

"Je li to dobro ili loše?", tiho sam upitala.

Kada me je pogledao, srce mi je umalo stalo od topline njegovih očiju.

"To još uvijek nisam saznao", odgovorio je smiješeći se.

Zayn P.O.V

Privukao sam je još bliže sebi dok je pjesma svirala. Lice mi se spustilo na njezinu kosu. Bože, mirisala je savršeno, na vaniliju i neki prašak za odjeću.

Ava je pogledala ravno prema meni i uputila mi sramežljivi smiješak. "Zajedno ćemo saznati."

Pogled joj je bio mekan i pun čežnje. A ja sam bio gotov.

Morao sam ići polahko. Mi bismo morali ići polahko. Nemam iskustva u ovome i ne znam što bih očekivao, kako bih se ponašao. Ali imamo vremena, zar ne? Imamo sve vrijeme ovoga svijeta.

Sigurno ću već smisliti nešto. Neko rješenje. Rješenje za nas.

"Šta se ovdje događa?" Iz transa me je trznuo piskutavi ženski glas. Okrenuo sam se i dalje ne ispuštajući Avu iz svoga naručja. Tamo je stajala Gabby. "Zayn?", ponovila je, trepčući nekoliko puta očima, kao da ne vidi dobro.

Ava se trznula i odvojila od mene. Okrenuo sam se i pogledao u nju, a ona je gledala ravno u pod. Evo nas u realnosti.

"Šta, šta se događa?" Uputio sam pogled Gabby.

"Zašto ste ovdje? Sami?" Zacrvenjela se u licu.

"Gdje smo?" Pravio sam se lud.

"Ja moram ići", začuo sam Avin tanušni glasić. Pogledao sam u nju, ali ona nije obraćala pažnju na mene. Dovraga! Pa barem me pogledaj! Okrzni me pogledom!

Ali ništa. Prošla je pored mene ne dodirujući me, te otrčala niz hodnik. Vidio sam je kako se spušta niz stepenice i tada sam je izgubio iz vida.

Vratio sam pogled na Gabby koja me je nijemo posmatrala. "Šta se događa sa vama dvoma?" upitala je.

Progutao sam pljuvačku. "Ništa."

"Zayn", uperila je prst u mene. "Nemoj me praviti budalom!"

Prišao sam joj za jedan korak. Plašljivo je spustila svoju ruku. "Vidi Gabby, ja sa tobom, pazi šta", cinično sam se nasmiješio, "nemam ništa. Sa mnom si jer ti tako želiš. Nitko te ni na šta ne prisiljava. Ako želiš da odeš, onda idi, a ako ne, onda te nitko ništa ne pita."

Njezine oči nakupile su se suzama. "Zayn", mucala je, "kako nešto tako možeš reći?"

Uzdahnuo sam i okrenuo joj se leđima. Pogled mi je odmah pao na figuru koja je upravo izlazila iz dvorišta. Zapravo, dvije figure. Prepoznao sam ih. Ava i Austin. On je držao ruke prebačene preko njezinih ramena, primičući je bliže sebi. Dovraga Ava! Koja sam ja samo budala.

Kreten. Seronja. Debil. Kreten. Budala. Budala. Seronja. Kreten. Kreten. Budala. Seronja.

Frustrirano sam prošao prstima kroz kosu.

Okrenuo sam se ponovo prema Gabby. Nos joj je bio crven, a oči natečene. "Između mene i one štreberke nema ništa", rekao sam hladno. "Niti će biti."

"Govoriš li istinu, Zayn?" tiho je upitala.

Duboko sam uzdahnuo. "Da." Procjedio sam kroz zube. "Ona mi ništa ne znači."

Prišla je i zagrlila me drhtavim rukama. "Znaš i sam koliko te volim Zayn. Ja sam uvijek tu za tebe."

Dovraga! Nitko mi ne treba. Ne želim itko da me voli.

"Želim te sada Gabby", šapnuo sam joj na uho. Morao sam se negdje isprazniti, a nije bilo bolje osobe za to od naivne Gabby.

Dok nije ni klimnula glavom, prislonio sam je uza zid, te zarobio svojim usnama. Svukao sam košulju sa sebe, a zatim i njenu kratku usku haljinicu. Dok sam je pribijao uza zid, pred mojim očima stajala je Ava. Gledala me je u čudu svojim krupnim zelenim očima. Prokleta bila! Sve mi je upropastila.