Chapter 38

518 47 22
                                    

"Salim se." Brzo sam dodala osecajuci neprijatnost a zauzvrat sam dobila njegov sirok osmeh.

"Zelis li prevoz?" Je rekao posle par sekundi.U njegovom glasu se dala uociti nesigurnost.Gledala sam beznadezno u njega kao da ce mi on pruziti odgovor na svoje pitanje. Izgledao je opusteno, dok je iscekujuci odgovor, gledao u mene.Prebacila sam tezinu svog tela sa jedno na drugo stopalo,nervozno razmisljajuci.

Odgovori,Elena.

"Moze." Nasmesila sam se i slegnula ramenima. Dzejmsovo lice se istog trenutka, skoro neprimetno,razvedrilo i tiho je rekao:"Udji."

Prisla sam autu i polako otvorila vrata i smestila se na suvozacevo mesto. Krajickom oka sam primetila da pomno prati svaki moj potez.Naslonila sam se na sediste i okrenula se ka njemu.Gledao je u mene dok su mu ruke bile na volanu.

Upitno sam ga pogledala pitajuci se o cemu razmislja.Dzejms je znao da se otisne u svojim mislila. Pognula sam glavu u stranu da bih ga bolje pogledala. "O cemu razmisljas?"

Duboko je uzdahnuo dok mu se licem sirio osmeh. Neko vreme je cutao,i kada sam ja i zaboravila da sam uopste postavila pitanje,on je poceo:"Nisam siguran da li bi bilo pametno to reci..."

U istom trenutku je privukao moju paznju. "...Ali cu reci."

"Da cujem." Zainteresovano sam ga gledala dok mi se omakao jedan osmeh.

"Ne shvatam kako mi je Elena Braun zapravo uzvratila poljubac."

Na te reci mi je osmeh ispario sa lica i zamenio ga je jedan ozbiljan pogled.Primetivsi moju reakciju,Dzejms se smejao.

"Zar se ne secas da te je ta ista Elena Braun osamarila?" Sad sam se i ja smejala,ali cinicno."I ne bi imala nista protiv za jos jedan. "

"To je bio samar iz ljubavi." Rekao je podignuvsi jednu obrvu."Mislim da i ona to zna."

"Ne,ne zna.Jer si ti jedini koji misli tako." Ovim recima sam shvatila da smo na pragu jos jedne svadje,a u proteklih 12 sati sam ih imala i previse.

"Priznaj da si me poljubila." Rekao je priblizavsi mi se za par centimetara.

Odmeravala sam njegovo lice par sekundi i onda shvatila da me izaziva. Sto,trenutno, nije dobra ideja.U sebi sam gorela od zelje da ga poklopim jer mu je to u ovom trenutku,preko bilo potrebno."Nisam te poljubila, Dzejmse. Niti sam,niti cu."

Slozio je facu 'da,kako da ne' i nastavio me je posmatrati.

"Nisam ti uzvratila!Uostalom,to je bilo veoma neuctivo sa tvoje strane jer si me poljubio bez dopustenja!" Sam sve rekla u jednom dahu.

"Uzvratila si mi poljubac." Smejao se,pretpostavljam iz razloga jer je uspeo da me iznervira.

"Ne,nisam." Rekla sam unosivsi mu se u lice.

Ironicno je rekao:"Uzvratila si mi."

Primakla sam mu se i nasmejala u lice,a potom,ni sama ne shvatajuci kako i zasto,poljubila sam ga.Stavila sam dlan na njegov obraz i primetila da mi je uzvratio poljubac nakon cega sam ga prekinula i pogledala ga.

"Sada si ti meni uzvratio poljubac." Rekla sam dok su nam lica bila na rastojanju od svega par centimetara. Promatrala sam ga i shvatila da ne zna sta da kaze.

Gledala sam u njega ocekivajuci reakciju.Trepnuo je dva puta verovatno se pitajuci da li sam to stvarno uradila.

I ja sam se to pitala.I cudno,nisam se kajala sto sam to uradila,vec sam se u dubini duse i smejala nasamarenom i ucutkanom Dzejmsu."Hm?"

"Mislim da je vreme da krenemo." Nasmesio se i naglo okrenuo ka volanu,cime sam bila primorana da se odmaknem i povecam rastojanje medju nama.Okrenula sam se napred i posmatrala ulicu koja se prostirala ispred nas. Dzejms je upalio auto i krenuo,ostavivsi me da razmisljam o slatkoj osveti koju sam mu malocas priredila.

The Secret Organization Where stories live. Discover now