15. deo

11 3 0
                                    

Ušla sam u kupatilo, a zatim skinula sve stvari sa sebe. Bile su mokre i lepljive od coca cole. Ušla sam u tuš-kabinu, a onda pustila da topla voda teče mojim telom. Dok su kapljice vode išle po mom hladnom telu, na licu mi je bio osmeh. Ni sama nisam znala zašto. Kroz glavu mi je prošla Williamova i moja ludost iz meka, a onda se osmeh proširio od uha do uha. Nasmejala sam se na glas. Bože, sa njim uvek neka ludost.

William POV: Sedeo sam na krevetu u svojoj sobi i čekao da Daphnie izađe iz kupatila kako bih ja mogao da uđem da se okupam. U glavi mi je bila ona, devojka zbog koje su me izbacili iz meka. Moram priznati, to je bilo zanimljivo. Pitam li se je li sa njom uvek tako. Ona definitivno nije normalna. A kad ti dan počne sa njom, ceo dan ti neće biti normalan. Biće nekako drugačiji. Čudniji. Nije kao svaki drugi dan. A očekivao sam da će ovaj prvi školski dan biti isti kao svaki prvi školski dan, dosadan. Od momenta kad sam je prvi put video, provalio sam da ta devojka zrači nekom posebnom, čudnom energijom. Čudnom jer još uvek takvu energiju nisam osetio. Želeo bih još da otkrivam o toj energiji. Želeo bih još da otkrivam o njoj, o Daphnie. Ne deluje mi kao svaka druga devojka. I nadam se da stvarno jeste tako. Ne bih voleo da je ista ko svaka.

Daphnie POV: Izašla sam iz kupatila, te se umotala u peškir koji mi je William dao. Lupila sam se po čelu kada sam provalila da mi čiste stvari nisu tu. Ovde su mi samo ove prljave, lepljive stvari. Šta ću sad? Moram da odem do Williama. Umotana u peškir, izašla sam iz kupatila i uputila se ka njegovoj sobi. Otvorila sam vrata i videla njega kako zamišljeno gleda u jednu tačku na zidu.
-Williame?
-A? -kaže ne sklanjajući pogled sa te tačke.
-Pre nego što se okreneš, molila bih te da se ne okrećeš.
-Zašto se ne bih okretao? -kaže, a zatim istog časa okrene glavu ka meni.
-Williame, rekla sam ti da se ne okrećeš!
-Pa nisam znao šta je u pitanju. -kaže kroz smeh.
-Nemam čiste stvari. Šta ću sad? Kako ću sad kući?
-Ne moraš kući. Možeš ostati ovde, a ja ću ti dati neke moje stvari.

"Igra života"Where stories live. Discover now